Blještac

Blještac je višegodišnja C3 biljka. Ova rizomatska trava najčešće raste na obalama potoka i rijeka, u jarcima mokrih livada u suptropskim i umjerenim zonama u cijeloj sjevernoj hemisferi. Uzgoj blješca za proizvodnju energije ubrzano se povećao u skandinavskim državama tijekom protekloga desetljeća iz razloga što je blještac vrlo pogodan za uzgomj na područjima s hladnijim i oštrijim zimskim predjelima (u Hrvatskoj u Lici i Gorskom kotaru). Kvaliteta usjeva poboljšava se tijekom zime i metoda proljetne žetve daje suhu i visoko kvalitetnu biomasu. Realni prinosi blješca su od 4 do 10 t/ha suhe tvari, kada se pridodaju gubici žetve. Stabljika može doseći 2,5 m visine. Lisne plojke su plavo-zelene u vegetaciji i boje slame kada se osuše. Cvatovi su na stabljici visoko iznad lišća i ružičaste boje, te se javljaju u lipnju i srpnju. Blještac raste do 2 m i slabo podnosi sušu ili sol. Blještac se razmnožava sjemenom i vegetativno. Sjeme posijano na površinu tla ili dubinu veću od 1 cm ima malu šansu da se razvije u klijance. Klijanje i nicanje može trajati dva tjedna i njegovi klijanci (početni rast) nisu vrlo konkurentni (slaba prodornost). Stoga, posebna pozornost treba biti posvećena zasnivanju usjeva i borbi protiv korova. Blještac razvija svoj korijenov sustav tijekom dva ljeta i prvi prinos se žanje dvije godine poslije sjetve. Usjev proizvodi najbolje prinose kada je stariji od tri godine. Dobro raste na svim vrstama tla, ali su najbolji prinosi zabilježeni na vlažnim crnicama i sitno pješčanim tlima. Polja za uzgoj ove kulture bi trebala biti ravna i bez kamena, tako da je moguće kositi usjev blizu površine tla. Površine namjenjene za uzgoj blješca trebalo bi očistiti od korova i drugih trava tijekom predkulture jer je mladi usjev blješca vrlo loš konkurent korovima. Klasična sjetva blješca u obrađeno tlo najčešći je način zasnivanja. Blještac je naprikladnije sijati u vlažna tla, iako stupanj vlage ovisi o sposobnosti tla da izdrži potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju. Neke od prednosti uzgoja blješca su niska razina ulaganja za zasnivanje, strojevi i objekti već postoje i leksibilno korištenje zemljišta. S obzirom da je blještac višegodišnja biljka trenutno ne postoji preporučeni plodored. Trajanje usjeva je 10 ili više godina.

 

Blještac obično cvate samo jednom godišnje. Prvi porast u proljeće u konačnici će završiti metličanjem i osjemenjivanjem. Sljedeći porast rezultira izduživanjem vlati ali ne i metličanjem. Za izgaranje blještac se uglavnom kosi u proljeće (nakon što usjev prezimi i osuši se u polju), kada je sadržaj suhe tvari visok (oko 85-90 posto), ali za proizvodnju bioplina treba biti košen kao zelena masa, što omogućuje košnju obično najmanje dva puta godišnje. Prinos biomase po hektaru je do 80% veći kod košnje dva puta godišnje u fazi cvatnje u odnosu na košnju dva puta godišnje u vegetativnoj fazi. Ipak, blještac se najčešće žanje jednom godišnje. Sušenje se provodi ili prirodnim putem na polju poslije košnje ili sušenjem u sušionicima, a čuva se u skladištima. Sušenje je važno za smanjenje troškova prijevoza i za održavanje dobre kvalitete vlakana. Iako je blještac trenutno dio selekcijskog programa poboljšanja za proizvodnju biogoriva i celuloze, on je još uvijek dobra krma vrsta (sijeno, silaža), osobito u poplavnim livadama.

 

Prinos suhe tvari cijele biljke Prosjek 7-16 t/ha.
Gnojidba Okvirno: 100 – 150 kg/ha N, 90 – 150 kg/ha P2O5 i 120 – 180 kg/ha K2O.
Plodored Jednom posađen nasad traje više od 10 godina.
Posebni rizici Najbolje raste u hladnim, vlažnim uvjetima i jedna je od najboljih vrsta trava za slabo drenirana tla. Može preživjeti privremene suše, a prinosi i održivost u nedostatku vlage je jednaka ili bolja od drugih najčešće uzgajanih trava.
Postojeća tehnika proizvodnje u HR Kao i za sve trave razvijena.
Korištenje stabljike Prvenstveno za izgaranje i 2. generaciju biogoriva.
Rok žetve U vegetaciji 2-4 otkosa ili nakon zime
Trenutna rasprostranjenost u EU Najviše rasprostranjen i korišten u skandinavskim zemljama.
Utjecaj na okolinu Nema negativnih utjecaja na okoliš.
Potencijal korištenja Biomasa, biogoriva 2. generacije.
Dodatni potencijal korištenja u HR Proizvodnja peleta i briketa.