Divlje proso

Divlje proso (Panicum virgatum L.), pripada porodici Poaceae, podporodici Panicoideae, rodu Panicum. a potječe iz Sjeverne Amerike. Divlje proso pripada u C4 biljke koje razvijaju do 50% veću masu korijena te lakše i brže usvajaju vodu i hranjive tvari, što im daje značajan prednost u toplim i sušnim uvjetima. Zbog svoje prilagodljivosti na razne klimatske uvjete i uvjete tla divlje proso ima savršene značajke kao sirovina za proizvodnju biomase. Divlje proso nema velikih zahtjeva za hranivima i vodom te stoga nema velikih početnih ulaganja kod osnivanja usjeva. Također, divlje proso je sposobno uskladištiti dušik u korijenu za sljedeću godinu. Pravilna žetva i skladištenje biomase divljeg prosa omogućuju dosljednu i kvalitetnu sirovinu za proizvodnju biomase. Ideja o korištenju divljeg prosa kao energetskog nasada je poprimila velike razmjere nakon govora američkog predsjednika Georga W. Busha. U svom govoru on naglašava važnost prestanka kupovine goriva s Bliskog istoka i izražava želju da nova kultura u proizvodnji goriva bude upravo divlje proso. Prinosima do 25 t/ha suhe tvari postaje vrlo zanimljiva kultura za proizvodnju bimase, posebno etanola druge generacije.

 

Velika prednost divljeg prosa je činjenica da se može uzgajati u širokom rasponu geografskih širina, uz mogućnost zasnivanja nasada sjemenom. Brzi početni razvoj korijena omogućuje tek niknutim biljkama divljeg prosa potrebnu vodu i hraniva za rast. Brzina klijanja i nicanja ovisi o okolišnim čimbenicima poput vode, temperature i svjetla. Najniža temperatura potrebna za klijanje je između 8 i 10°C, dok je optimalna 25-30°C. Maksimalna temperatura za klijanje je 45°C. S obzirom da je sjeme divljeg prosa vrlo sitno potrebno je malo vode za klijanje. U povoljnim uvjetima stabljika može narasti do visine od 2,70 m, a listovi su dužine 30-90 cm. Metlica je dužine do 60 cm i sadrži mnoštvo zrna. Zrno je dužine 3-6 mm i širine 1,5 mm. Dinamični rast korijena kroz vegetaciju je pod utjecajem godišnje žetve nadzemne biomase. Korijenov sustav divljeg prosa raste čak do kasne jeseni, vjerojatno zbog kontinuiranog stvaranja rizoma. Korijenova masa je najveća na kraju vegetacije (od sredine ljeta do jeseni) dok je nadzemna masa najveća od proljeća do sredine ljeta. Zbog toga se divlje proso često opisuje kao biljka vrlo otporna na sušu zahvaljujući dubokom korijenju i C4 metabolizmu.

 

Divlje proso može rasti na raznim tipovima tla, od pjeskovitih tala do ilovače. Kao i većina višegodišnjih kultura, divlje proso najbolje uspijeva na dobro dreniranim, plodnim tlima, ali također može uspjeti i kod vrlo promjenjivih uvjeta u tlu. Pravilno planiranje je važno za uspješno zasnivanje usjeva. Glavni faktori na koje se treba obratiti pozornost su kontrola plodnosti tla, odgovarajuća obrada tla, pravilan izbor kultivara i korištenje visoko kvalitetnog sjemena. Uzgoj divljeg prosa nema štetnih utjecaja na okoliš. Naprotiv, kultura sudjeluje u sekvestraciji ugljika te služi kao biljni pojas u pročiščavanju voda. Osim svoje dosadašnje primjene istraživanja upućuju na uspješnu primjenu divljeg prosa u proizvodnji bio plastike, papira te u dekorativne svrhe.

 

Prinos suhe tvari cijele biljke 10-15t/ha
Gnojidba Okvirno 100 kg/ha dušika, oko 130 kg/ha fosfora i oko 90 kg/ha kalija.
Plodored Jednom posađen nasad traje više od 25 godina.
Posebni rizici Proso je vrlo otporna kultura na sušu. Može izdržati sušu dulju od mjesec i pol dana i potom ponovno nastaviti s rastom.
Postojeća tehnika proizvodnje u HR Slabo razvijena.
Korištenje stabljike Prvenstveno za izgaranje i 2. generaciju biogoriva.
Rok žetve Jesen (studeni) – zima (ako je tlo smrznuto i bez snijega)- proljeće (ožujak)
Trenutna rasprostranjenost u EU Slaba, veća raspostranjenost u SAD.
Utjecaj na okolinu Potrebno ishoditi dozvolu od Ministarstva poljoprivrede jer trenutno nema dozvolu za uzgoj temeljem Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji.
Potencijal korištenja Biomasa, biogoriva 2. generacije.
Dodatni potencijal korištenja u HR Proizvodnja peleta i briketa.