Konoplja

Industrijska konoplja je ratarska kultura podrijetlom iz središnje Azije oko Aralskog i Kaspijskog jezera. Konopljino vlakno je čvrsto, otporno i izdržljivo na močenje. Nedostatak konopljinog u odnosu na druga vlakna je relativna grubost i slaba predivost. Konoplja je jednogodišnja biljka, a dužina vegetacijskog perioda odstupa ovisno od ekotipa. Kod ranih sorti dužina vegetacije iznosi 110-120 dana, srednje ranih 130-140, a kasnih 150-160 dana. Rane sorte su niže i daju veći prinos sjemena, a kasne sorte su više i daju veći prinos vlakna. Konoplja se smatra jednogodišnjom dvodomkom, zeljastom kritosjemenjačom. Listovi su nazubljeni na jednoj stapci, prstenasto su razdvojeni, a svaki pojedini prst na listu ima nazubljene rubove. Kod jednodomki su muški i ženski cvjetovi na istoj stapci, ali nekada i na odvojenim stapkama. Zbog gustog sklopa potiskuje razvoj korova. Samim time djeluje kao prirodni herbicid, a zbog toga je poželjna i u ekološkoj proizvodnji u kojoj nije dopuštena upotreba kemijskih sredstava u suzbijanju korova. Korijen ide duboko i raspadanjem daje hranu drugim kulturama. Također, korijen konoplje sprječava eroziju tla. Konoplja je jara kultura, a sije se u drugoj polovici travnja. Stabljika industrijske konoplje je uspravna. U mlađim fazama rasta stabljika je zeljasta, a tri do četiri tjedna nakon nicanja postane čvrsta i „odrveni“. Kora stabljike je svijetlo zelene do zelene bolje. Za proizvodnju vlakna poželjna je konoplja s korom svjetlije boje jer će takva dati i svjetlije vlakno. Ovisno o podvrsti, tipu i ekološkim uvjetima, varira od 0,5 do 5 m. Ako konoplja raste u rjeđem sklopu dolazi do grananja, što nije poželjno za vlakno jer se smanjuje tehnička dužina vlakna. Najvažnije komponenta prinosa stabljike je visina biljke.

 

Negativna strana konoplje je njezino poistovjećivanje za industrijske svrhe s upotrebom kao opijata. Korištenje konoplje podrazumijeva UZ iskorištenje sjemena, cvijeta i lista, koji čine manje od 10% biljke i stabljike koje imaju svoju višestruku korist. Biomasa konoplje može se koristiti za dobivanje krutih (peleta i briketa), ali i naprednih tekućih biogoriva druge generacije (bioetanola i biodizela). Razlog je što biomasa konoplje ima povoljan kemijski sastav koji omogućava proizvodnju širokog spektra biogoriva. Stabljika ima visok sadržaj celuloze i manje lignina, što je čini pogodnom kulturom za ovu namjenu. Točnije, stabljika konoplje sadrži 55% celuloze, 16% hemiceluloze, 18% pektina i 4% lignina. Nadalje, konoplja ostvaruje vrlo visoke prinose biomase koja se može koristiti i za dobivanje bioplina. Konoplja se može dobro uklopiti u plodored, zahtijeva malo ili gotovo ništa pesticida, a s obzirom da vrlo dobro guši korove, smanjuje se potreba za primjenom herbicida i kod sljedeće kulture.

 

Kada je riječ o industrijskoj konoplji, moguće je korištenje cijele biljke industrijske konoplje ne samo u proizvodnji biomase i biogoriva već i u građevinskoj, tekstilnoj i kozmetičkoj industriji te autoindustriji i industriji papira. Konoplja je do 19.st. bila jedna od najutjecajnijih i najbitnijih sirovina, a posebice za papir, hranu, tkaninu te je korištena u pomorstvu kao i u građevni. U Hrvatskoj konoplja ima daleku povijest uzgoja pa je tako u bivšoj državi prednjačila proizvodnja konoplje upravo u Hrvatskoj, s približno 9.000 ha površina godišnje od 1955-1965. godine, što je tadašnju Jugoslaviju smjestilo na treće mjesto u svjetskoj proizvodnji konoplje, odmah iza tadašnjeg SSSR-a i Italije.

 

 

Prinos suhog zrna t/ha Prosjek 1 t/ha.
Prinos suhe tvari ostatka (stabljika) t/ha Prosjek 10-12 t/ha.
Gnojidba Za prinos od 13 do 15 t/ha zrakosuhe stabljike, konoplju za vlakno treba gnojiti sa 140 – 160 kg/ha N, 160 – 180 kg/ha P2O5 i 200 – 220 kg/ha K2O u obliku mineralnih gnojiva te 20 – 30 t/ha stajskog gnoja.
Plodored Konoplja nema posebne zahtjeve za predusjev i može se bez teškoća uključiti u svaki plodored. U monokulturi se može uzgajati dvije do najviše tri godine, ali samo na plodnim tlima.
Posebni rizici Razdoblja suše usporavaju rast te ga čak i prekidaju, a s visinom stabljike smanjuje se i prinos. Za visoki prinos sjemena konoplja treba biti opskrbljena vodom i u drugom dijelu vegetacije, tj. od cvatnje do zriobe.
Postojeća tehnika proizvodnje u HR Dobra.
Korištenje stabljike Za vlakno, celuloza, građevinski material.
Rok žetve Sredina kolovoza.
Trenutna rasprostranjenost u EU Glavne zemlje proizvođači: Francuska.
Utjecaj na okolinu Neagresivna biljka.
Potencijal korištenja Biomasa, biogoriva 2. generacije.
Dodatni potencijal korištenja u HR Nakon pojednostavljenja procedure prijave uzgoja očekuje se njezin rast proizvodnje.