Miskantus

Miskantus (Miscanthus x giganteus) je višegodišnja, drvenasta, rizomatska trava porijeklom iz Azije. Karakteriziraju ga visoki prinosi lignoceluloznog materijala za proizvodnju energije ili papira, nizak sadržaj vlage u žetvi, visoka učinkovitost korištenja vode i dušika, te niska razina osjetljivosti na bolesti i štetnike. Iako se većina podzemnog rasta biljke događa u prvoj godini, miskantus obično ne doseže zrelost sve dok ne prođu dvije do tri godine. Produktivni životni vijek miskantusa je najmanje 25 godina, a žanje se jednom godišnje. Stope rasta miskantusa ovise o agroekološkim uvjetima uzgoja, od kojih su najvažniji tip tla, oborine, temperature i gnojidba. Miskantus najbrže raste u proljeće i rano ljeto, a najveću visinu postiže u rujnu i listopadu. Kraj razdoblja rasta miskantusa podudara se s dolaskom nižih temperatura, a potpuno sazrijevanje i sušenje usjeva počinje nastupom prvog jesenskog mraza. Krajem sezone rasta hraniva iz nadzemnih dijelova biljke translociraju se u rizome. Stabljike se postupno suše tijekom zime i ranog proljeća, kad su spremne za žetvu (ako se koriste kao kruto gorivo). Miskantus nema nekih posebnih zahtjeva prema tlu jer uspješno raste na većini oraničnih tala. Utvrđeno je i da miskantus uspješno raste na tlima s visokom razinom podzemne vode. Za uspješno zasnivanje usjeva miskantusa u travnju i svibnju potrebno je dobro aerirati tlo i kvalitetno ga predsjetveno pripremiti. Tlo također mora biti sposobno izdržati mehanizaciju tijekom žetve, tako da vlažna, tresetna tla nisu prikladna za uzgoj ove kulture. Nepisano je pravilo da je tlo pogodno za uzgoj kukuruza vjerojatno prikladno i za miskantus.

 

Miskantus se razmnožava vegetativno pomoću rizoma ili presadnica, koji se koriste za izravnu sadnju u polju. Dobro zasnivanje usjeva miskantusa postiže se sadnjom velikih reznica rizoma na dubinu od 10 do 20 cm. Reznice rizoma se uspješno sade mehanizacijom za sadnju krumpira, dok je mehanizacija koja se koristi u šumarskom rasadničarstvu i povrćarstvu prikladna za sadnju presadnica. Za dobivanje presadnica koristi se tehnologija kulture tkiva (in vitro), dakle mikropropagacija. Rokovi sadnje presadnica se pomiču u dio godine kada više nama opasnosti od kasnih mrazeva. Sadnja presadnica se obavlja prilagođenim sadilicama za presadnice povrća. Općenito, rizomi i dijelovi rizoma sade se ranije od presadnica jer su manje izloženi mrazu (sade se na dubinu tla 10-20 cm). Tipičan rok sadnje rizoma može biti od ožujka do svibnja, ovisno o klimatu (u kontinentalnom dijelu Hrvatske krajem travnja/početkom svibnja), dok je rok sadnje za presadnice kasni travanj do kraja svibnja zbog izbjegavanja mraza i povećavanja broja primljenih biljaka (boljeg sklopa). Iz dosadašnjih rezultata uzgoja miskantusa na različitim lokacijama u Hrvatskoj, može se utvrditi kako je prinos u prvoj i drugoj godini ekonomski neisplativ i obično se ne žanje. U trećoj godini započinje eksploatacija usjeva gdje se prinosi kreću od 20 do 30 t/ha suhe tvari.

 

Miskantus se može koristiti kao sirovina za proizvodnju energije, građevnog materijala, papira, prostirke za domaće životinje itd. Svaka od ovih namjena zahtijeva sirovinu određenog sadržaja suhe tvari, oblika, veličine čestica itd. Načini žetve, transporta i skladištenja ovise o načinu korištenja požnjevene biomase miskantusa koja mora biti, kao sirovina, dostupna tijekom cijele godine. Miksantus se žanje jednom godišnje, košnjom cjelokupne nadzemne mase. Rokovi žetve miskantusa su u razdoblju od nastupa prvih mrazeva u jesen (studeni), koji znače kraj vegetacije miskantusa, do pojave novih izboja u proljeće (najčešće početak do sredine travnja), ovisno o lokaciji. Važno je da nadzemna masa odumre tako da proces translokacije hraniva iz nadzemne mase u rizome završi, što daje biljci dovoljno pričuvnih hraniva za prezimljavanje i novi porast vegetacije u proljeće. Žetva miskantusa se može obaviti i postojećom mehnizacijom za spremanje voluminozne krme ili slame, međutim treba uzeti u obzir veću visinu usjeva, deblje i čvršće stabljike i veći godišnji prinos miskantusa. Miskantus ima prednost i što su ulaganja u uzgoj relativno niska, a raspodjeljeno na 20-ak godina iskorištenja nasada predstavljaju manji godišnji trošak nego kod uobičajenih ratarskih kultura jednakih ili manjih godišnjih prihoda.

 

Okvirna računica pokazuje da je za 1 ha nasada za miskantus potrebno uložiti oko 20.000 kn, međutim, jednom zasnovani nasad više neće imati troškove zasnivanja narednih 25 i više godina, koliko traje nasad na jednoj proizvodnoj površini. Uz to, korištenjem vrste Miscanthus x giganteus ne ugrožavaju se domaće biljne vrste jer je biljka sterilna i ne razmnožava se samostalno.

 

 

Prinos suhe tvari cijele biljke Prosjek 20-30 t/ha (nakon treće godine).
Gnojidba Interno kruženje nutrijenata između nadzemnih i podzemnih organa omogućava žetvu biomase niskog sadržaja hraniva, ali komplicira kvantifikaciju i optimizaciju gnojidbe. U većini slučajerva 50 kg N, 21 kg P2O5 i 45 kg K2O po ha dovoljno za osiguranje adekvatnog prinosa.
Plodored Jednom posađen nasad traje više od 25 godina.
Posebni rizici Lako se adaptira na naše agroekološke uvjete. Osjetljiv na sušu u južnim područjima HR. Nisu pogodna prevlažna i močvarna tla.
Postojeća tehnika proizvodnje u HR Dobra.
Korištenje stabljike Prvenstveno za izgaranje, 2. generaciju biogoriva, proizvodnja papira.
Rok žetve Jesen (studeni) – zima (ako je tlo smrznuto i bez snijega)- proljeće (ožujak)
Trenutna rasprostranjenost u EU Glavne zemlje proizvođači Poljska, Velika Britanija, Austrija, Njemačka.
Utjecaj na okolinu Moguće korištenje jedino vrste giganteus. Neagresivna biljka (sterilna) za širenje izvan poljoprivredne površine.
Potencijal korištenja Biomasa, biogoriva 2. generacije.
Dodatni potencijal korištenja u HR Proizvodnja peleta i papira.