Mulj iz pročistača otpadnih voda

Problem gospodarenja muljevima datira već od samih početaka korištenja pročistača kanalizacijskih otpadnih voda. Kontinuiranim procesom unapređenja tehnologija pročišćavanja i primjenom sve strožih propisa o primjeni pročišćavanja, globalno je rezultiralo porastom broja uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda. Samim time kontinuirano raste i količina proizvedenih muljeva. Načini korištenja mulja su varirali s promjenama tehnologija i standarda kao i mogućnostima pojedinih zemalja. Donošenjem Direktiva kojima se ograničava, a potom zabranjuje odlaganje na deponije, dovelo je do primjene drugih rješenja u načinu korištenja mulja.

 

Poljoprivreda se oduvijek smatrala prirodnim načinom zbrinjavanja iz razloga što mulj sadrži slične količine organske tvari, dušika i fosfora uz malo kalija i vapna te je u stvari vrlo sličan stajskom gnoju. Upravo s tog aspekta je mulj isprva bio pogodan za poljoprivrednike kao dodatak u gnojidbi oraničnih kultura posebice u ratarskoj proizvodnji. Mogućnost uporabe u poljoprivredi u prvom redu ovisi o podrijetlu otpadne vode, udaljenosti poljoprivrednog zemljišta od Uređaja za pročišćavanje voda te kao ne manje bitnom čimbeniku, spremnosti poljoprivrednika, odnosno vlasnika zemljišta za prihvaćanjem ovakve vrste otpada. Međutim, dobro su poznata i negativna svojstva mulja koja ograničavaju njegovu uporabu, poput teških metala te patogena koji u stvari reflektiraju sadržaj otpadne vode koja se obrađuje na uređaju (kombinirana odvodnja, industrija, bolnice i dr.). Nadalje, tu su i potencijalni problemi sa mirisima kao i manipulacija muljem uslijed velikog volumena i velikih količina vode u mulju. Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) – u potpunosti prenosi odredbe Direktive 86/278/EEZ, koja se primjenjuje u svim zemljama Europske unije koja propisuje minimalne standarde kvalitete za tlo i mulj koji se koristi u poljoprivredi.

 

Vrlo često se postavlja pitanje uopće koje su koristi za krajnje korisnike tj. poljoprivredne proizvođače? Pravilnim gospodarenjem muljem dobivenog iz pročistača otpadnih voda, podržanom od strane stručnjaka tvrtke Calendula, moguće je poboljšati kvalitetu i strukturu tla lošijeg mehaničkog sastava kao i poboljšati uvjete obrade tla. Upravo stabilizirani muljevi s odgovarajućim stupnjem obrade sadrže značajne količine makro i mikro elemenata koji su potrebni za rast biljaka, čime se kao idealno rješenje zbrinjavanja mulja nameće proizvodnja poljoprivredne biomase. Naime, upravo u poljoprivrednoj proizvodnji kultura koje se koriste za proizvodnju hrane, kada se prilikom uzgoja koristi mulj nakon pročistača otpadnih voda, najveći problem je definiran upravo u segmentu prihvaćanja tržišta, koji su nepovjerljivi prema takvom proizvodu sa zdravstvenog i ekološki ispravnog stanovišta. Budući je sve više poljoprivrednih površina potrebno za proizvodnju biomase, kultivacija poljoprivrednih energetskih kultura ima veliki potencijal za budućnost.

 

Iako je apliciranje mulja na poljoprivrednim tlima tehnološki jednostavan i učinkovit način zbrinjavanja tog otpada, ali zbog niza ograničenja takav način zbrinjavanja je organizacijski zahtjevan, što stručnjaci tvrtke Calendula svojim iskustvom na tom području mogu adekvatno riješiti.