Paulovnija

Paulovnija je vrsta koja potječe iz Azije (ponajviše Kine) i smatra se najbrže rastućim drvetom na svijetu. U idealnim uvjetima može rasti i do 6 metara godišnje. Izrazito je otporna na bolesti i štetočine i ne previše zahtjevno kod odabira zemlje za rast. Važno je da je zemlja propusna, odnosno da se na njoj ne nakuplja voda. Dakle, vlažna i močvarna zemljišta koja povremeno poplavljuju nisu dobar izbor te će bolje rasti u restresitijem tlu, nego u glinastom, kada raste nešto sporije. Prilikom oranja poželjno je provesti sustav gnojidbe tla, kako bi se rast paulovnije ubrzao i korijen ojačao prije zimskog mirovanja. Potječe iz Kine koja ima slične temperature kao u podneblju Hrvatske, od -20°C do +40°C , koje se razlikuju po padalinama od lipnja do kolovoza. Iz toga je razloga poželjno tijekom ljeta osigurati dovoljne količine vode kroz sustav navodnjavanja i to svakako tijekom prve tri godine rasta (preporuka je sustav „kap po kap“) te postaviti foliju u redu sadnje. Uloga folije je višestruka,  osigurava višu temperaturu tla, zadržava vlagu i sprječava rast korova. Sadnju paulovnije je preporučeno obaviti u proljeće zbog opasnosti od mraza, a poželjno je koristiti sadnice oplemenjene mikorizom. Korištenjem dozvoljenih hibrida paulovnije ne ugrožavaju se domaće biljne vrste jer je biljka sterilna i ne razmnožava se samostalno.

 

Paulovnija Ima konstantni promjer debla gotovo cijelom njegovom visinom i srednje široku krošnju. Drvo je do 50% lakše od standardnih vrsta (hrast, grab..). Izrazito je čvrsto (žilavo), ali i lako obradivo. Otporno je na habanje, djelovanje kiselina i lužina. Svijetle je boje s finom strukturom i svilenkasto glatke površine, bez čvorova, vodootporno. U daskama se lako i brzo suši, a pri tome se ne iskrivljava. Zbog navedenih karakteristika vrlo je traženo drvo za izradu namještaja, furnira, ploča, igračaka kao i sirovina za papir i biološka goriva. Ono što ju izdiže iznad ostalih drvnih vrsta jest činjenica da nakon sječe iz postojećih korijena izbijaju ponovno nove stabljike paulovnije te nisu potrebna nova ulaganja za ponovnu uspostavu plantaže. Kako je korijen tada jak (dubok čak i 10 m) rast će biti još brži nego nakon sadnje (oko 6 godina). Ciljana područja za uzgoj paulovnije su primjerice parcele koje su zapuštene ili neiskorištene te predstavljaju veliki potencijal za uspostavu nasada Paulovnije.

 

Svaki potencijali uzgajivač paulovnije za tehničko drvo mora prije sadnje podnijeti zahtjev Ministarstvu okoliša i energetike, sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode o stavljanju u prirodu strane vrste. Ukoliko se koristi certificirano sjeme paulovnije za potrebe proizvodnje biomase, koja se jedino može razmnožavati vegetativno, tada nema pravnih zapreka za njezin uzgoj te je dobivanje dozvole jednostavno i brzo. Isto tako, potrebno je utvrditi klasifikaciju zemljišta (P1, P2, P3 ili PŠ) s obzirom da je uzgoj paulovnije limitiran Zakonom o drvenastim kulturama kratke ophodnje.

 

Paulovnija se može uzgajati za potrebe proizvodnje ogrjevnog drva ili kao sirovina za proizvodnju namještaja. Razlika je u vremenu dospijeća biljke za sječu i gustoće sklopa. Naime, ukoliko se sadi za namještaj tada je period rasta od 8-10 godina, a razmak sadnje 4×4 m s ciljem dobivanja stabla promjera 35-40 cm (približno 0,8 do 1 m3) uz najmanje četiri turnusa sječe. Ukoliko se sadi kao sirovina za proizvodnju biomase (sječke) tada je razmak sadnje 2 x 3 m. Nakon za 3-4 godine dobiva se drvo promjera oko 20cm i 0,25m2 spremno za eksploataciju. U oba slučaja, nakon sječe iz postojećeg korijena niče novo stablo spremno na ponovnu eksploataciju.

 

Financijska ulaganja ponajprije ovise o površini na kojoj se želi zasaditi paulovnija. Osnovna kalkulacija se radi na bazi 600 sadnica po hektaru (za uzgoj drva za namještaj). Cijena sadnica jako varira na tržištu od 25 kn po sadnici pa sve do 60 kn. Uz to, potrebno je uložiti u pripremu zemljišta koji sadrži duboko oranje, frezanje, postavljanje folije i opcionalno navodnjavanje. U računicu isplativosti svakako treba ukalkulirati što nakon sječe paulovnija ponovno niče iz postojećeg korijena. Tako može odraditi najmanje četiri turnusa sječe (oko 25 godina) bez ikakvih dodatnih ulaganja.

 

Kalkulacija prodajne cijene paulovnije stare od 8 do 10 godina kao sirovine za namještaj ili celulozu je od 180-200€/m3. Po jednom drvetu može se dobiti od 0,8-1 m3 drvne biomase, što iznosi dobit ovisno o veličini stabla i cijeni drvne mase na tržištu od 86.400 Eur/ha (0,8 m3 po 180 Eur/m3 za 600 sadnica) pa do 120.000 Eur/ha (1 m3 po 200 Eur/m3 za 600 sadnica). Negativna strana takvog načina ulaganja je relativno dugo vrijeme čekanja za povrat investicije i dobit.

 

Prinos suhe tvari cijele biljke 60-80 t/ha (svake 3 godine); 07-0,8 m3/drvetu (svake 6-8 godine).
Gnojidba Nije potrebna dodatna gnojidba pogotovo kod sadnje sadnica poboljšanih ektomikorizom. Prihrana se obavlja tijekom vegetacije u 3-4 navrata rasipanjem granuliranih NPK mineralnih  gnojiva srednje koncentracije hraniva 15:15:15.
Plodored Jednom posađena nasad traje više od 25 godina.
Posebni rizici Osjetljiva na sušu, pogotovo u prve tri godine razvoja – potrebno osigurati navodnjavanje nasada, moguće štete korjenovog sustava od miševa i voluharica tijekom zime.
Postojeća tehnika proizvodnje u HR Razvijena.
Korištenje stabljike Prvenstveno za izgaranje.
Rok žetve Jesen – zima (studeni, prosinac)
Trenutna rasprostranjenost u EU Glavne zemlje proizvođači: Španjolska, Italija, Njemačka.
Utjecaj na okolinu Temeljem Zakona o kulturama kratkih ophodnji dozvoljen uzgoj isključivo sterilnih hibrida.
Potencijal korištenja Biomasa.
Dodatni potencijal korištenja u HR Tehničko drvo.