Sirak

Sirak je C4 kultura koja pripada porodici trava. Većina kultiviranih sorti sirka vodi podrijetlo iz Afrike, gdje su rasle u savanama. Ime sorgum dolazi od talijanskog sorgo, a dalje od latinskog Syricum (granum), a znači zrno (žito) iz Sirije. U poljoprivrednoj praksi najvrijedniji je jednogodišnji obični, kulturni sirak (Sorghum bicolor). Sirak se sije sjemenom, pohranjuje znatnu količinu šećera u zrno uz skromne potrebe za vodom, tolerira sušne uvjete i slana tla, a dostiže zrelost u 90 do 180 dana. Smatra se usjevom univerzalne vrijednosti jer se može uzgajati u tropskim, suptropskim, umjerenim i polusušnim područjima. Prilagodljiv je postojećim sustavima za žetvu, može poslužiti kao sekundarni usjev ili usjev kratke rotacije i koristi se kao izvor krme i silaže za sustave stočarske proizvodnje. U ovisnosti o načinu upotrebe, pored botaničke, postoji i agronomska klasifikacija po kojoj postoje četiri grupe sirkova: sirak za zrno, sirak za krmu, tehnički sirak (za proizvodnju metli) i šećerni sirak (za sirup i alkohol). Sirak je poznat i kao 4F biljka: for food (za hranu), fodder (krmu), fibre (vlakna) i fuel (gorivo). Sorghum je rod koji sadrži mnoge travne vrste, od kojih se neke koriste za zrno, stočnu hranu, krmu ili proizvodnju sirupa. Tako Sorghum nudi višestruke načine njegove upotrebe.

 

Minimalne temperature za klijanje su 7-10 ° C i 15 °C za rast. Optimalna temperatura za rast je 27-30 °C. Sirak se može uspješno uzgajati na širokom rasponu tala, kao što su teške gline, srednje teške ilovače, vapnena tla i organska tla. Tolerira pH u rasponu od 5,5 do 8,5, a također i određeni stupanj slanosti, lužnatosti i slabe dreniranosti. Smatra se jednim od najvažnijih poljoprivrednih usjeva otpornih na sušu. Ima sposobnost ostati neaktivan tijekom suše i nastaviti rast kada se pojave povoljni uvjeti. Jedan od važnih čimbenika koji utječu na njegovu izdržljivost u suši je učinkovitost njegovog velikog vlaknastog (žiličastog) korijenovog sustava, uglavnom sekundarno korijenje, koji se može proširiti na udaljenosti do 1 m bočno i na dubinu od 1,9 m. U uzimanju vode iz tla korijenski sustav je skoro dvostruko aktivniji od kukuruzovog. Sirak, pored sposobnosti da apsorbira vodu učinkovitije od mnogih drugih usjeva, ima i bolju sposobnost regulacije gubitka vode u atmosferu. Kod vodenog stresa, sirak pokazuje najnižu stopu pada turgora i najmanju dnevnu depresiju u usporedbi s drugim kulturama, jer smanjuje stopu transpiracije u znatno većoj mjeri od ostalih usjeva. Također, sirak ima relativno nepropusni voštani sloj epiderme koja usporava pojavu sušenja stabljika i lišća. Lisne plojke su prekrivene voštanim prevlakom koja smanjuje gubitak vode.

 

Ukupni mogući prinosi suhe tvari vlakana sirka (stabljike i listovi) su do 40 t/ha. Sadržaj suhe tvari se kreće između 20 i 30%. Sirak za vlakna je jednogodišnja biljka koja mora biti požnjevena u jesen prije početka zime. Iako su sorte sirka za vlakana sterilni hibridi, proizvodnja sjemena je moguća. Najveći interes je za proizvodnju biomase od „sirka vlaknaša“. To uključuje korištenje ovog sirka kao energetske biljke ili za celulozu u papirnoj industriji. Među usjevima za proizvodnju etanola, usjev s najvećim prinosom je sirak šećerac.

 

Prinos suhog zrna Prosjek 2,2-5,5 t/ha.
Prinos suhe tvari stabljike (šećerac) Prosjek 27-30 t/ha.
Gnojidba Zbog velike sposobnosti sirka za vlakana u mobiliziranju dušika tla, gnojidba N ne treba prelaziti 80-100 kg/ha i treba ju prilagoditi obzirom na stanje N u tlu i potencijalni prinos. Preporučena P i K gnojidba je 70 kg/ha P2O5 i 140 kg/ha K2O.
Plodored Sirak ne bi trebalo sijati prije ili poslije kukuruza, jer bi to moglo dovesti do problema u plodoredu.
Posebni rizici Sposobnost sirka da podnosi sušu je povezana s visokom učinkovitošću i rastu njegovog korijenovog sustava, koji je dvostruko veći od kukuruzovog.
Postojeća tehnika proizvodnje u HR Razvijena.
Korištenje stabljike Proizvodnja bioplina kao zamjena za kukuruznu silažu.
Rok žetve Listopad
Trenutna rasprostranjenost u EU Glavne zemlje proizvođači Ukrajina, Poljska, Rusija.
Utjecaj na okolinu Neagresivna biljka.
Potencijal korištenja Bioplin.
Dodatni potencijal korištenja u HR