Sudanska trava

Sudanska trava (Sorghum sudanense (Piper) Stapf), je biljna vrsta iz porodice trava (Poaceae), potporodica Ponicoidae, roda Sorghum. To je jednogodišnja vrsta koja se koristi za različite namjene, prvenstveno za proizvodnju voluminozne hrane za životinje. U novije vrijeme sudanska trava je pronašla svoju primjenu kao masa za siliranje, a time i za proizvodnju bioplina. Odlikuje se visokim prinosima biomase s povoljnim sastavom i traži jako skromne uvjete za rast i razvoj biljke. Također, visoko je otporna na bolesti i štetočine. U Hrvatskoj je sudanska trava relativno nepoznata kultura te se zbog nedovoljne informiranosti proizvođača uzgaja na relativno malo poljoprivrednih površina. Također, sudanska trava je kultura novijeg datuma koja datira od početka 20. stoljeća, podrijetlom je iz Afrike, odnosno dobila je ima po mjestu gdje se po prvi puta uzgajala na području Sudana. Sudanska trava daje izrazito visoke prinose zelene mase i visoku energetsku vrijednost suhe tvari. Prednost sudanske trave prema ostalim kulturama je u tome što se odlikuje visokom otpornošću na sušu i daje odlične prinose upravo na takvim površinama gdje ostale kulture imaju smanjen porast tijekom ljeta. Kako je sudanska trava jednogodišnja kultura treba izbjegavati njezin uzgoj u monokulturi jer zbog visokog prinosa značajno iscrpljuje tlo. U povoljnim uvjetima prinos zelene mase iznosi 40 do 50 t/ha.

 

Osim na sušu, sudanska trava je otporna na bolesti i štetnike, ali ima velike zahtjeve prema toplini. Za klijanje i nicanje treba temperaturu od 12°C, a temperature ispod -2 °C nepovoljno djeluju na biljku, stoga ja važno paziti na proljetne mrazeve. Optimalna temperatura za rast i razvoj je 25 °C i više. Prema tlu, sudanska trava, ima manje zahtjeve u odnosu na kukuruz i uspijeva na svim tipovima tla od suhih i pjeskovitih do teških i ogoljenih. Košnja sudanske trave može započeti kada biljka dostigne visinu od 60-70 cm pa sve do formiranja metlice. Važno je da se kod prvog otkosa pokosi na visinu reza od 10-15 cm do faze metličanja, kako bi se regenerirala za drugi otkos. Za rast od nicanja do prvog otkosa biljci je potrebno oko 50 dana, a za svaki naredni otkos oko 40-tak dana. U vegetaciji se može ostvariti od 2-4 otkosa. Iako se sudanska trava najčešće koristi za zelenu krmu ili kao sjenaža i silaža za hranidbu životinja u posljednje vrijeme sve se više uzgaja i za proizvodnju bioplina. Kod uzgoja sudanske trave za proizvodnju bioplina ostvaruju se veći prinosi biomase nego kod uzgoja silažnog kukuruza, a energetski potencijal za proizvodnju je gotovo jednak. Prinos biomase 1 ha kukuruzne silaže odgovara prinosu biomase sudanske trave sa 0.6 ha površine.

 

 

Prinos suhe tvari cijele biljke Prosjek 12-18 t/ha.
Gnojidba Ima izrazito velike potrebe za dušikom koji se dodaje u količini od 120-150 kg/ha, fosfora 80-100 kg/ha, a kalija 120-160 kg/ha.
Plodored Sudansku travu ne bi trebalo sijati prije ili poslije kukuruza, jer bi to moglo dovesti do problema u plodoredu.
Posebni rizici Mrazevi je unište i nema mogućnosti prezimljavanja. Otporna je vrsta na sušu zbog jako razgranatog i dugog korijenovog sustava.
Postojeća tehnika proizvodnje u HR Razvijena.
Korištenje stabljike Proizvodnja bioplina kao zamjena za kukuruznu silažu.
Rok žetve U vegetaciji 2-4 otkosa
Trenutna rasprostranjenost u EU Glavne zemlje proizvođači: Poljska, Ukrajina.
Utjecaj na okolinu Neagresivna biljka.
Potencijal korištenja Bioplin.
Dodatni potencijal korištenja u HR Zamjena kukuruzne silaže u bioplinskim postrojenjima.